Kroz stoljeća burne i bogate prošlosti Hvarani su vješto njegovali svoju lozu podastirući joj vjerno sav svoj trud i raskoš Mediterana. Loza i vino bili su im jedina sigurnost, i hrana, i lijek.

Iako istraživanja pokazuju da su vinovu lozu na Hvaru uzgajali već Iliri, dolazak grčkih kolonista, 385./384.godine prije Krista trajno je obilježio naš otok, kako u kulturno-povijesnom, tako i u gospodarskom smislu.

Pharani su Starogradsko polje, poznatije kao Ager, a prvotnog naziva Chora, podijelili na 73 jednake parcele i dodijelili ih doseljeničkim obiteljima. Od tada je započela priča o Hvaru – otoku vina.

Prema pisanju rimskog pisca Apijana, hvarsko vino bilo je tražena roba na ilirskom kopnu.
Najpoznatija sorta grožđa na Hvaru je Plavac mali.

Plavac mali
(Crljenak, Pagadebit crni)

Najznačajnija i najzaštićenija hrvatska sorta. Sadržaj sladora u grožđu, kao i ostali sastojci o kojima ovisi kakvoća budućeg vina variraju ovisno o osunčanosti, položaju vinograda i kakvoći tla.

Od Malog plavca se na području grada Hvara proizvodi vrhunsko suho vino Zlatan plavac.

Od bijelih vina proizvodi se:

- Luvij;
- Skalinada;
- Bili potok;
- Pošip;
- Zlatan otok.